Kalkulator štednje 💰

Buduća vrijednost · Složena kamata · Realna vrijednost uz inflaciju

€/mj
% / god
god.
% / god

Ukupno (nominalno)
Uplaćeno ukupno
Prihod od kamate
Realna vrijednost
Uplaćeno Kamata (prinos)
Po godišnjim miljokazima

Snaga složene kamate

Složena kamata je kamata na kamatu – svaki zarađeni euro postaje osnova za buduće prinose. Einstein ju je zvao "osmim čudom svijeta". Ključ je vrijeme: 100 € investiranih pri 7% godišnje postaje 761 € za 30 godina, ali samo 197 € za 10 godina. Svaka godina ranog početka vrijedi znatno više od dodatnih uplata u kasnijim godinama.

🗓 Podaci provjereni 12. 1. 2026. 📑 Izvor: Narodne novine i Porezna uprava Metodologija izračuna →

Kako složena kamata gradi štednju

Složena kamata znači da se kamata obračunava ne samo na uloženi iznos, nego i na sve prethodno pripisane kamate. Rast time prestaje biti linearan — svaka godina donosi nešto veći prirast od prethodne.

Konačni iznos = početni ulog × (1 + k)ⁿ + mjesečna uplata × [((1 + k)ⁿ − 1) ÷ k] k = godišnja kamatna stopa ÷ 12 (mjesečna stopa) n = ukupan broj mjeseci štednje

Odlučujući čimbenik nije visina uplate nego vrijeme. Ista mjesečna uplata kroz 30 godina daje bitno više od dvostruko veće uplate kroz 15 godina, jer kamata na kamatu treba vremena da postane značajna.

📌 Uplata 200 € mjesečno uz 5 % godišnje
Nakon 10 godina — uplaćeno24.000 €
Nakon 10 godina — stanjeoko 31.000 €
Nakon 20 godina — uplaćeno48.000 €
Nakon 20 godina — stanjeoko 82.000 €
Nakon 30 godina — uplaćeno72.000 €
Nakon 30 godina — stanjeoko 166.000 €

U trideset godina kamate su premašile uplate. Prvo desetljeće nosi malu razliku, treće nosi najveći dio — upravo zato rani početak vrijedi više od visokih uplata kasnije.

Nominalni i realni prinos

Brojka na štednom računu ne govori koliko za taj novac možete kupiti. Inflacija smanjuje kupovnu moć, pa je stvarni prinos razlika između kamatne stope i stope inflacije.

KamataInflacijaRealni prinos
3,0 %2,0 %oko +1,0 %
1,0 %3,0 %oko −2,0 %
0,1 %4,0 %oko −3,9 %

Treći redak opisuje situaciju u kojoj se nalazi novac na tekućem računu. Iznos ostaje isti, kupovna moć pada. Držanje veće ušteđevine na tekućem računu je odluka s cijenom, iako ta cijena nigdje nije prikazana.

Vrste štednje u Hrvatskoj

OblikPrinosDostupnostRizik
Tekući računZanemarivOdmahNizak
Oročena štednjaNizak do umjerenPo isteku rokaNizak
Državne obvezniceUmjerenPo dospijeću ili prodajomNizak
Obveznički fondoviUmjerenNekoliko danaUmjeren
Dionički fondovi i ETF-oviPovijesno višiNekoliko danaVisok kratkoročno
Osiguranje depozita. Štednja u bankama u Republici Hrvatskoj osigurana je do propisanog iznosa po deponentu i po banci. Za veće iznose ima smisla razmisliti o raspodjeli na više institucija.

Prije nego počnete štedjeti

Redoslijed je važniji od izbora proizvoda:

  1. Pričuva za nepredviđeno — tri do šest mjeseci troškova, dostupno odmah.
  2. Otplata skupih dugova — kartice i minus imaju kamate koje nadmašuju bilo koji realan prinos štednje.
  3. Redovita štednja — trajni nalog na dan isplate plaće djeluje bolje od odluke da ćete uštedjeti „što ostane”.
  4. Dugoročno ulaganje — tek nakon prva tri koraka i uz jasan vremenski horizont.

Kako koristiti kalkulator

Unesite početni ulog, planiranu mjesečnu uplatu, očekivanu kamatnu stopu i broj godina. Kalkulator prikazuje konačno stanje, ukupno uplaćeno i udio kamata, te grafički rast po godinama. Za realnu procjenu koristite i polje za inflaciju — razlika između nominalnog i realnog iznosa često je poučnija od samog rezultata.

Izračun pretpostavlja konstantnu kamatnu stopu kroz cijelo razdoblje, što u stvarnosti nije slučaj. Rezultat služi za planiranje, ne kao predviđanje. Ovaj sadržaj nije investicijski savjet.

Česta pitanja

Složena kamata znači da se kamata obračunava ne samo na početni ulozak, nego i na sve prethodno zarađene kamate. Primjer: 10.000 € pri 5% godišnje – nakon 1 god. imate 10.500 €, ali kamata sljedeće godine se računa na 10.500 €, ne na 10.000 €. Efekt se eksponencijalno povećava kroz dulje periode.
Realni prinos = nominalna kamatna stopa − stopa inflacije. Ako štednja daje 2,5% a inflacija je 3%, vaš realni prinos je −0,5% – efektivno gubite kupovnu moć. Za pozitivan realni prinos, prinos ulaganja mora biti viši od inflacije.
Enormnu razliku. 200 € miesečno pri 6% godišnje: za 20 god. = ~92.000 €, za 30 god. = ~200.000 €, za 40 god. = ~397.000 €. Razlika između 20 i 40 godina štednje nije 2× (više) nego 4,3× – to je snaga složene kamate i vremena.
Oročena štednja je sigurnija ali daje niži prinos – u HR tipično 1,5–3,5% godišnje. Ulaganje u dionice/ETF-ove nosi rizik ali historijski donosi 7–10% godišnje dugoročno. Za kratkoročne ciljeve (1–3 god.) – štednja. Za dugoročne (10+ god.) – razmotrite ulaganje.