Tko plaća bolovanje i koliko dugo
Naknada za bolovanje u Hrvatskoj ima dvije faze. Prvih 42 dana privremene nesposobnosti za rad naknadu isplaćuje poslodavac iz vlastitih sredstava. Od 43. dana teret preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, s time da isplatu i dalje najčešće obavlja poslodavac koji potom traži povrat od HZZO-a.
Granica od 42 dana odnosi se na jedno bolovanje. Kod radnika s invaliditetom i u nekim posebnim slučajevima teret prelazi na HZZO ranije. Za ozljedu na radu i profesionalnu bolest naknada ide na teret HZZO-a od prvog dana.
Visina naknade ovisi o razlogu
| Razlog bolovanja | Postotak osnovice |
| Bolest ili ozljeda izvan rada | 70 % |
| Njega djeteta do 3 godine | 70 % |
| Ozljeda na radu, profesionalna bolest | 100 % |
| Komplikacije u trudnoći | 100 % |
| Izolacija po nalogu HZZO-a | 100 % |
| Darivanje tkiva i organa | 100 % |
Postotak od 70 % odnosi se na osnovicu, ne na neto plaću. To je razlog čestog nesporazuma — radnik očekuje 70 % svoje uobičajene isplate, a dobije nešto drugačiji iznos.
Kako se određuje osnovica
Osnovica je prosjek plaće isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila nesposobnost za rad. U prosjek ulazi bruto plaća, ali ne i neoporezivi primici poput regresa, božićnice ili naknade za prijevoz.
Dnevna naknada = (prosječna mjesečna osnovica ÷ 30) × postotak
Ukupna naknada = dnevna naknada × broj dana bolovanja
Ako radnik nema šest mjeseci staža kod poslodavca, uzima se prosjek razdoblja za koje postoje podaci. Za radnike bez ijedne isplaćene plaće primjenjuje se propisana najniža osnovica.
📌 Primjer — bolest, 50 dana, prosjek 1.500 € bruto
| Dnevna osnovica (1.500 ÷ 30) | 50,00 € |
| Dnevna naknada (70 %) | 35,00 € |
| Na teret poslodavca (42 dana) | 1.470,00 € |
| Na teret HZZO-a (8 dana) | 280,00 € |
| Ukupno bruto naknada | 1.750,00 € |
Ograničenje iznosa naknade
Kad naknadu isplaćuje HZZO, ona je ograničena propisanim najvišim mjesečnim iznosom. To znači da radnici s natprosječnim plaćama na dugom bolovanju primaju osjetno manje od svoje uobičajene plaće — ograničenje pogađa upravo njih.
Ograničenje ne vrijedi za bolovanje zbog ozljede na radu, profesionalne bolesti, komplikacija u trudnoći, njege djeteta oboljelog od malignih bolesti i darivanja organa. U tim slučajevima naknada iznosi 100 % osnovice bez gornje granice.
Doprinosi i porez na naknadu
Naknada za bolovanje je dohodak od nesamostalnog rada. Na nju se obračunavaju doprinosi za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak jednako kao na plaću, uz primjenu osobnog odbitka. Vrijeme provedeno na bolovanju priznaje se u mirovinski staž.
Obveze radnika
- Obavijestiti poslodavca o nesposobnosti za rad bez odgode, u pravilu istog dana.
- Dostaviti doznaku izabranog liječnika u propisanom roku.
- Poštovati režim koji je odredio liječnik. Rad kod drugog poslodavca ili napuštanje mjesta boravka bez odobrenja može dovesti do gubitka prava na naknadu i do otkaza.
- Javiti se na kontrolni pregled kada je zakazan.
Poslodavac ima pravo tražiti kontrolu opravdanosti bolovanja preko HZZO-a. Ako se utvrdi da bolovanje nije bilo opravdano, radnik je dužan vratiti primljenu naknadu.
Dugotrajno bolovanje
Nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja HZZO upućuje osiguranika na ocjenu radne sposobnosti pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Ishod može biti povratak na posao, raspoređivanje na drugo radno mjesto, profesionalna rehabilitacija ili invalidska mirovina.
Izračun je orijentacijski i pretpostavlja bolovanje bez prekida. Točan iznos ovisi o obračunu poslodavca i o eventualnom ograničenju naknade HZZO-a. Za pitanja o vlastitom slučaju obratite se poslodavcu, izabranom liječniku ili područnom uredu HZZO-a.